ZAGLAVLJE GORNJE NASLOVNE za decu i odrasle

Šetajući šumom barem jednom u svom životu, svako je uživao u lepotama prirode. To je razlog zašto neki ljudi biraju živeti u šumama ili pored njih i zašto drugi ljudi putuju hiljade kilometara da šetaju u šumama „Redwooda“, prašumama Kostarike ili Ekvadora.

 

Međutim, naučnici iz Japana su otkrili da je tradicija koja se naziva Shinri-ioku ili “kupanje u šumi” i dalje jaka, a zašto je to tako, razlozi su biohemijske prirode.

Naime, istraživači su ustanovili da boravak u šumi popravlja prirodni imunitet, koji je važan za sprečavanje raka kao i drugih hroničnih bolesti.

KAKO SE TO DOGAĐA?

Kada su naučnici testirali ljude pre i posle dvosatne šetnje šumom, pronašli su kod svih, osim kod jedne osobe, 50% i više T-zrnaca. Imali su niži krvni pritisak, osećali su smirenost, kao i bistrinu u glavi.

Šumsko drveće i biljke emituju u okolinu “antimikrobna lapljiva organska jedinjenja biljnih derivata, koji se nazivaju fitoncidi, da bi istrebili gljivice i bakterije”. Gljivice i bakterije mogu biti problem za naš imunološku sistem, a ispostavlja se da ih ni drveće ne voli.

Šumska stabla su često stotinama, ako ne i hiljadama godina stara. Drveće i druge biljke, usavršile su zaštitu, odnosno jedinjenja koja mogu ubijati gljivice i bakterije. Kada hodate šumom, vaš dah se sedinjuje s ovim komponentama. Učinak traje oko 2 meseca.

Recimo, kada hodamo šumom mi se kupamo u njenom prirodnom imunitetu. Uronjeni smo u “fitohemijski” imunološki sistem šume.

Profesor King Li iz odeljenja za higijenu i javno zdravlje Nipon medicinske škole u Tokiju, predstavio je ovu priču američkoj novinarki Eni Leni Fillips.

U članku postoje preciznije informacije o efektima na specifične hormone, uključujući efekte noradrenalina i DHEA na stres i adiponektin. Naime, niži nivo adiponektina je povezan s dijabetesom tipa 2 i gojaznošću.