ZAGLAVLJE GORNJE NASLOVNE za decu i odrasle

Prvog maja se obeležava Međunarodni dan zaštite nosoroga, čiji je cilj da se podigne svest o ugroženosti ove životinje. Nosorozi su na ivici istrebljenja i svakog dana ih je sve manje.

 

Pretpostavka je da bi, ako popuste mere zaštite, nosorozi mogli potpuno da nestanu u roku od 10 godina.

Nosorozi su, pored slonova, najveće kopnene životinje. Prepoznatljivi su po tome što imaju veliku izraslinu od keratina na njušci, a osim toga, pripadaju biljojedima.

Postoji pet vrsta nosoroga: beli nosorog, crni nosorog, indijski nosorog, sumatranski nosorog i javanski nosorog.

Nažalost, nosorozi su veoma ugroženi. Na ivici su istrebljenja – veliki broj lovaca je u potrazi za njihovim rogovima.

Veruje se da rog nosoroga leči sve, od prehlade do raka, pa čak utiče i na potenciju. Jedan kilogram vredi više od dva kilograma zlata. Prah roga nosoroga je, poput droge, popularan na bogataškim žurkama, iako se to konzumiranje može uporediti sa grickanjem noktiju, ako gledamo hemijski sastav.
U novije vreme opaža se lagani oporavak pojedinih populacija nosoroga. Prema podacima iz 1998. godine, u Africi ponovo živi više od 11.000 nosoroga, od čega 8.900 u južnoj Africi najvećim delom u ograđenim i čuvanim rezervatima.

Napori Indije i Nepala da zaštite svoje populacije nosoroga dali su rezultate, tako da je broj "oklopljenih nosoroga" prema podacima iz 1997. narastao na 2.100 jedinki. Suprotno tome, broj sumatranskih nosoroga je sa 900 jedinki s početka 80-tih pao na oko 350. Uzrok je, smatra se, nedovoljna finansijska podrška vlada Indonezije i Malezije njihovoj zaštiti.

Rogovi nosoroga se koristi u proizvodnji lekova, ali takođe predstavljaju i ukrasni predmet. U nekim državama, domove „krasi“ rog nosoroga, koji se drži kao trofej, s obzirom na to da se cene rogova na tržištu kreću od 60.000 dolara.

Rogovi nosoroga koriste se i kao „začin“ – tačnije, smatra se da prah roga nosoroga, ako se koristi kao dodatak ishrani, može da pomogne pri mamurluku, groznici i reumi.

Odluka da se 1. maja obeležava Svetski dan nosoroga doneta je sredinom 2011. godine. Na ideju je došla Lisa Džejn Kempbel, koja je sa velikim brojem organizacija koje se bave zaštitom životinja, uspela da podigne svest o ugroženosti ove životinje na svetskom nivou.

Opstanak jedne vrste ne bi trebalo da zavisi od toga što se rog ove životinje smatra „statusnim simbolom“.

Između 15 i 20 milijardi dolara se godišnje zaradi trgovinom divljih životinjama, a broj preostalih nosoroga je sve manji.

Trenutno su preostale samo dve ženke belog nosoroga na globalnom nivou.

U proseku, svakog dana tri nosoroga su ubijena, a na godišnjem nivou ta cifra dostiže 1.000.